Printer Friendly Version U saradnji prestižnog Kopenhaškog festivala arhitekture i Ambasade Srbije u Kopenhagenu, U Danskom institutu za film premijerno su predstavljena tri filma po izboru Nine Bačun @ 18 October 2021 09:55 PM

 

DAN SRPSKIH REDITELjA U KOPENHAGENU:
„CRNI TALAS NA FILMU SRPSKIH AUTORA,  EVROPSKA JE VREDNOST U UMETNOSTI“
 Tihomir Barbulović, Frankfurtske vesti
 

Impresivan skup vrlo značajnijih Danaca iz sveta umetnosti, kulture, akademske zajednice, univerziteta, danske filmske industrije - od glumaca do producenata - diplomata, okupila je Ambasada Srbije u Kopenhagenu. Uglednici sabrani oko srpske umetnost, na jednom mestu, u jednom danu (subota 9. oktobar od 12h do 23:30h), zapravo su rezultat posvećenog rada naše ambasade na planu javne, kulturne i akademske diplomatije, rada koji smo pratili i u našim izdanjima od dolaska ambasadorke Jasmine Mitrović-Marić u Kopenhagen. Primećujemo da je vidljivost srpskih umetničkih dostignuća i promocija Srbije u celini, dovela do toga da se u Danskoj naša zemlja danas doživljava i spoznaje i u izuzetno pozitivnom svetlu, kako u stručnoj javnosti, tako i među samim građanima.

Posebnu čast danu srpskih filmskih autora ukazala je direktorka jedne od najznačajnijih manifestacija u Danskoj – Kopenhaškog festivala arhitekture, Džozefin Misau (Josephine Michau) kaja se obratila prisutnima istakavši da je i za nju, kao i za njene sugrađane, filmsko stvaralaštvo srpskih autora crnog talasa pravo otkriće, da je tek danas, sa ovim filmovima, postala svesna ogromnog doprinosa srpskih kinematografa istoriji evropskog i svetskog filma. 

Nina Bačun, dizajnerka i arhitekta iz Zagreba, napravila je selekciju filmova. Tako smo videli dva filma Dušana Makavejeva iz 1965. i 1967. godine „Čovek nije 'tica“ i „Ljubavna afera ili tragični slučaj službenice PTT-a“ i čuvene „Skupljače perja“ Aleksandra Saše Perovića. Ambicija naše ambasadorke Jasmine Mitrović-Marić bila je, a koliko čujemo i ostaje, da danski filmofili vide i ostvarenja Živojina Pavlovića, Želimira Žilnika i drugih reditelja, predstavnika crnog talasa, a potom i savremenu srpsku filmsku produkciju.

Obraćajući se uglednim gostima, prijateljima, ambasadorka dr Jasmina Mitrović-Marić, koja i sama dolazi iz sveta humanističkih nauka, kulture i televizijskog novinarstva, zahvalila je Festivalu, selektorki, ali i svojima u samoj ambasadi na posvećenom radu. O filmovima je, između ostalog, rekla da su svedočanstvo jedne epohe, umetnička pobuna u kojoj se traži da i ljudi sa društvene margine koji se ne uklapaju u idealizovanu sliku srećnog čoveka u socijalističkoj Jugoslaviji oličenu u soc-realizmu kao zvaničnom državnom pravcu u umetnosti, da se dakle crni talas na filmu, ali i u književnosti, pozorištu, hrabro bori protiv licemerja društva, a za vidljivost čoveka sa one strane društveno prihvatljivog ponašanja. 

Borba individue i njene slobode sa jedne i društvene norme oličene u nekakvoj kolektivnoj moralnosti i nametnutim kolektivnim sistemima vrednosti, sa druge strane. „Filmovi srpskih autora iz perioda crnog talasa, a tako su ih sama vlast i njeni cenzori nazvali, mnogo su više i dublje od svedočanstva, umetničkog dokumenta jednog doba. Oni su dostigli vrhove umetničke vrednosti gradeći novi humanizam kroz filmske metafore, novu filmsku poetiku, čitav novi, veliki filmski jezik. Otuda su i ovenčani najznačajnijim nagradama na evropskim i svetskim festivalima tokom sedamdesetih i brane svoj ugled kultnih, svevremenih filmskih priča. Rečju – crni talas na filmu srpskih autora, evropska je vrednost u kulturi,“ istakla je ambasadorka.

U izuzetnoj atmosferi na prijemu koji je prethodio projekciji, služena su srpska vina i naša zakuska, razgovaralo se, smejalo i družilo, a bila je to i prilika da naša ambasadorka pozove vodeće danske producenta da svoje filmove snimaju u Srbiji koja nudi izuzetne uslove – od najboljih filmskih radnika svake struke do ambijenata kavi se retko viđaju, a gostoprimstvo – baš kao te subotnje večeri u filmskom baru danske Sinemateke.  Spektakularno!

Zahvaljujemo fotografu Kopenhagen posta Hase Feraldu i snimatelju Robinu Abraševiću na ustupljenim fotografijama i snimcima